Prehrambena vlakna
Prehrambena vlakna su dijelovi staničnih stijenki biljnih stanica koje tijelo ne može
probaviti ni apsorbirati, no njihov unos ima vrlo važan pozitivan utjecaj na organizam.
Upoznajmo ih.
Postoje 2 vrste vlakana: topljiva i netopljiva u vodi.
Vlakna topljiva u vodi pronalazimo u povrću, voću i mahunarkama te ona, zbog
stvaranja tvari poput gela u želucu, usporavaju probavu i na taj način smanjuju razine
lipida i usporavaju apsorpciju šećera, odnosno, stabiliziraju glikemiju.
Netopljiva vlakna pronalazimo u integralnim žitaricama i kori voća i povezuju se sa zdravljem crijeva. Osim regulacije glikemije, smanjenja razina lipida (posebice “lošeg” kolesterola),
vlakna sprječavaju konstipaciju, podržavaju rast dobrih bakterija u našim crijevima te
usporavanjem probave produljuju osjećaj sitosti što može doprinijeti gubitku tjelesne mase.
Kod većine djece unos vlakana je manji od preporučenog, no to se može promijeniti na
razne načine. Pri tome je bitno polagano povećavati količinu vlakana uz povećan unos
tekućine jer naglo povećanje može uzrokovati neugodnu nadutost, grčevite bolove u
trbuhu uz konstipaciju ili dijareju.
Prema ISPAD-u, dnevna potreba za vlaknima kod djece starije od 2 godine se izračunava da se dob zbroji sa 5. Primjerice, dijete od 5 godina bi trebalo unositi oko 10g vlakana dnevno. Potrebno je pripaziti sa količinama zbog razvoja djeteta budući da veći unos vlakana može povećati broj stolica i smanjiti dnevni energetski unos. Ukoliko postoji problem s unosom vlakana kod djece i mladih oboljelih od dijabetesa tipa 1, to se može promijeniti uvođenjem namirnica od integralnih žitarica, konzumacijom neprocesuirane i svježe namirnice, odabirom voća uz orašaste plodove i sjemenke za međuobrok.
Za doziranje količine preporuča se konzultacija sa stručnom osobom kako bi se poboljšala regulacija glikemije, a pri tome izbjegli negativni učinci.