Niskougljikohidratna prehrana za djecu i mlade oboljele od dijabetesa tipa 1.
Da ili ne?
Klinički dokazi sugeriraju da bi ugljikohidrati trebali činiti 40-50% ukupnog dnevnog
energetskog unosa kod oboljelih od dijabetesa tipa 1. Međutim, sve veći je interes za
niskougljikohidratnim tipom prehrane (manje od 26% ugljikohidrata ukupnog dnevnog
unosa ili čak 20-50g/dan) kao način regulacije dijabetesa tipa 1 kod djece i mladih.
Ovaj tip restrikcije zahtijeva dodatna klinička istraživanja budući da iskustva dolaze od
pojedinaca iz kruga obitelji koji se odluče na nizak unos ugljikohidrata. Treba uzeti u
obzir da je različito poimanje niskougljikohidratne prehrane i provedbe bez nadzora
stručne osobe. Svjedoče o nižim vrijednostima HbA1c, ali i manje povoljnim
glikemijskim ishodima. Stroga restrikcija ugljikohidrata, pogotovo na duge staze, može
imati nepovoljne posljedice poput ketoze, dislipidemije, poremećaja u prehrani, a mogu
rezultirati i zastojem u rastu i razvoju ili pogoršanjem zdravlja kostiju ukoliko je prehrana
nutritivno neadekvatna. Restrikcije su često stresne za pojedinca i okolinu. Zahtijevaju
dodatan napor i brigu roditelja, a zbog ograničenja djeca se mogu osjećati izdvojeno od
društva. Sve skupa može poremetiti emocionalnu ravnotežu obitelji.
Bez obzira na količinu ugljikohidrata, preporučuju se strategije regulacije glikemije poput
odgovarajuće preprandijalne primjene inzulina, dodavanje izvora proteina uz
ugljikohidrate, povećanje unosa prehrambenih vlakana, odabir namirnica nižeg
glikemijskog indeksa i raspoređeni obroci u danu s ograničenim “grickanjima” (u svrhu
sprječavanja produžene postprandijalne hiperglikemije).
Zaključno: trenutno
nedostaju klinička istraživanja koja bi podržala praksu niskougljikohidratne prehrane
kod djece i mladih oboljelih od dijabetesa tipa 1, a za samu provedbu preporuča se
konzultacija sa liječnikom i nutricionistom.